Respiratorno zatajenje sindrom je kod kojeg pluća imaju poteškoće s normalnim izmjenama plinova, propuštajući pravilno oksigenirati krv ili ne uspijevajući eliminirati višak ugljičnog dioksida ili oboje.
Kada se to dogodi, osoba može razviti simptome kao što su jaka otežano disanje, plavkasta boja prstiju i pretjerani umor.
Dvije su glavne vrste zatajenja dišnog sustava:
- Akutno zatajenje dišnog sustava: pojavljuje se iznenada zbog začepljenja dišnih putova, prometnih nesreća, zlouporabe droga ili moždanog udara;
- Kronična respiratorna insuficijencija: s vremenom se pojavljuje zbog drugih kroničnih bolesti, poput KOPB-a, sprečavajući svakodnevne aktivnosti, poput penjanja stepenicama, bez osjećaja nedostatka zraka.
Respiratorno zatajenje je izlječivo kad se liječenje započne odmah u bolnici, pa je stoga važno otići na hitnu kada se pojave znakovi otežanog disanja. Uz to, kod kroničnih bolesnika respiratorno zatajenje može se spriječiti liječenjem osnovne bolesti.
Glavni simptomi
Simptomi respiratornog zatajenja mogu se razlikovati ovisno o njihovom uzroku, kao i o razinama kisika i ugljičnog dioksida u tijelu. Međutim, najčešće uključuju:
- Osjećaj otežanog disanja;
- Plavičasta koža, usne i nokti;
- Ubrzano disanje;
- Mentalna zbunjenost;
- Pretjerani umor i pospanost;
- Nepravilan rad srca.
Ti se simptomi mogu pojaviti polako, u slučaju kroničnog zatajenja dišnog sustava, ili se pojavljuju intenzivno i od jednog trenutka do drugog, ako se radi o akutnoj situaciji.
U svakom slučaju, kad god se utvrde promjene na razini dišnog sustava, vrlo je važno otići na hitnu pomoć ili se obratiti pulmologu kako biste potvrdili dijagnozu i započeli najprikladniji tretman.
Kako se postavlja dijagnoza
Dijagnozu respiratornog zatajenja obično postavlja liječnik opće prakse ili pulmolog, ali može ga postaviti i kardiolog kada se pojavi kao rezultat neke srčane promjene.
U većini slučajeva, ova se dijagnoza može postaviti samo procjenom simptoma, povijesti bolesti te praćenjem njihovih vitalnih znakova, ali krvni testovi, poput analize plinova u krvi, također se mogu koristiti za procjenu količina kisika i ugljični dioksid.
Kad nema očitog uzroka za nastanak kvara, liječnik može naložiti i rentgensko snimanje prsnog koša kako bi utvrdio postoji li problem s plućima koji može uzrokovati promjenu.
Mogući uzroci zatajenja dišnog sustava
Svaka bolest ili stanje koje izravno ili neizravno utječe na pluća može uzrokovati respiratorno zatajenje. Dakle, neki od najčešćih uzroka uključuju:
- Mišićna distrofija ili druge promjene koje utječu na živce dišnih mišića;
- Upotreba droga, posebno u slučaju predoziranja;
- Plućne bolesti, poput HOBP, astme, upale pluća ili embolije;
- Udisanje dima ili drugih nadražujućih sredstava.
Uz to, neki srčani problemi, poput zatajenja srca, također mogu imati zastoj dišnog sustava kao nastavak, pogotovo kada liječenje nije pravilno izvedeno.
Liječenje respiratornog zatajenja
Liječenje akutnog zatajenja dišnog sustava treba obaviti što je prije moguće u bolnici, pa je važno odmah otići na hitnu ili nazvati hitnu pomoć, nazvavši 192, kad god se pojave znakovi otežanog disanja.
Za liječenje zatajenja dišnog sustava potrebno je stabilizirati bolesnika nudeći masku kisikom i nadgledajući njegove vitalne znakove, a ovisno o uzroku simptoma započeti i specifičniji tretman.
Međutim, u slučajevima kroničnog zatajenja dišnog sustava, svakodnevno se treba liječiti lijekovima za liječenje osnovnog problema, koji na primjer može biti HOBP, i kako bi se izbjegla pojava simptoma, kao što je jaka otežano disanje, koji ugrožavaju život pacijenta.
Pogledajte više o mogućnostima liječenja zatajenja dišnog sustava.