Skleroza je izraz koji se koristi za označavanje ukrućenja tkiva, bilo zbog neuroloških, genetskih ili imunoloških problema, što može dovesti do narušavanja organizma i smanjenja kvalitete života osobe.
Ovisno o uzroku, skleroza se može klasificirati kao gomoljasta, sistemska, amiotrofična bočna ili višestruka, od kojih svaka ima različite karakteristike, simptome i prognozu.
Vrste skleroze
1. Tuberozna skleroza
Gomoljna skleroza genetska je bolest koju karakterizira pojava dobroćudnih tumora u različitim dijelovima tijela, poput mozga, bubrega, kože i srca, na primjer, uzrokujući simptome povezane s lokacijom tumora, poput mrlja na koži, lezija na licu, aritmija, lupanje srca, epilepsija, hiperaktivnost, shizofrenija i trajni kašalj.
Simptomi se mogu pojaviti u djetinjstvu, a dijagnoza se može postaviti genetskim i slikovnim testovima, poput kranijalne tomografije i magnetske rezonancije, ovisno o mjestu razvoja tumora.
Ova vrsta skleroze nema lijeka, a liječenje se provodi s ciljem ublažavanja simptoma i poboljšanja kvalitete života upotrebom lijekova poput antikonvulziva, fizikalne terapije i psihoterapijskih sesija. Također je važno da osobu povremeno nadgleda liječnik, na primjer kardiolog, neurolog ili liječnik opće prakse, ovisno o slučaju. Shvatite što je gomoljasta skleroza i kako je liječiti.
2. Sistemska skleroza
Sistemska skleroza, poznata i kao skleroderma, autoimuna je bolest koju karakterizira otvrdnjavanje kože, zglobova, krvnih žila i nekih organa. Ova je bolest češća u žena između 30 i 50 godina, a najkarakterističniji simptomi su utrnulost prstiju na rukama i nogama, otežano disanje i jaki bolovi u zglobovima.
Uz to, koža postaje kruta i tamna, što otežava promjenu izraza lica, uz naglašavanje tjelesnih vena. Također je uobičajeno da ljudi s sklerodermom imaju plavkaste vrhove prstiju, što karakterizira Raynaudov fenomen. Pogledajte koji su simptomi Raynaudova fenomena.
Liječenje sklerodermije vrši se s ciljem smanjenja simptoma, a liječnik obično preporučuje upotrebu nesteroidnih protuupalnih lijekova. Saznajte više o sistemskoj sklerozi.
3. Amiotrofična lateralna skleroza
Amiotrofična lateralna skleroza ili ALS je neurodegenerativna bolest kod koje dolazi do uništavanja neurona odgovornih za kretanje dobrovoljnih mišića, što dovodi do progresivne paralize ruku, nogu ili lica, na primjer.
Simptomi ALS-a su progresivni, odnosno, kako se neuroni razgrađuju, dolazi do smanjenja mišićne snage, kao i do poteškoća u hodanju, žvakanju, govoru, gutanju ili održavanju držanja. Kako ova bolest pogađa samo motoričke neurone, osoba i dalje ima sačuvana osjetila, odnosno sposobna je čuti, osjetiti, vidjeti, nanjušiti i prepoznati okus hrane.
ALS nema lijeka, a liječenje je indicirano s ciljem poboljšanja kvalitete života. Liječenje se obično provodi kroz fizioterapijske seanse i upotrebu lijekova prema smjernicama neurologa, poput Riluzola, koji usporava tijek bolesti. Pogledajte kako se radi liječenje ALS-a.
4. Multipla skleroza
Multipla skleroza je neurološka bolest, nepoznatog uzroka, koju karakterizira gubitak mijelinske ovojnice neurona, što dovodi do pojave simptoma iznenada ili progresivno, poput slabosti nogu i ruku, urinarne ili fekalne inkontinencije, ekstremnog umora, gubitka pamćenje i poteškoće s koncentracijom. Saznajte više o multiploj sklerozi.
Multipla skleroza može se klasificirati u tri vrste prema manifestaciji bolesti:
- Multipla skleroza s remisijom epidemije : To je najčešći oblik bolesti, koji je češći kod osoba mlađih od 40 godina. Ova vrsta multiple skleroze javlja se u epidemijama, u kojima se simptomi iznenada pojave, a zatim nestanu. Izbijanja se događaju u intervalima od mjeseci ili godina i traju manje od 24 sata;
- Sekundarno progresivna multipla skleroza : Posljedica je izbijanja-remisije multiple skleroze, kod koje se vremenom nakupljaju simptomi, što otežava oporavak pokreta i dovodi do progresivnog povećanja invaliditeta;
- Prvenstveno progresivna multipla skleroza : Kod ove vrste multiple skleroze simptomi napreduju polako i progresivno, bez izbijanja. Ispravno progresivna multipla skleroza češća je u osoba starijih od 40 godina i smatra se najtežim oblikom bolesti.
Multipla skleroza nema lijeka, a liječenje se mora provoditi tijekom cijelog života, a uz to je važno da osoba prihvati bolest i prilagodi način života. Liječenje se obično vrši pomoću lijekova koji ovise o simptomima osobe, uz fizikalnu terapiju i radnu terapiju. Pogledajte kako se liječi multipla skleroza.
Pogledajte sljedeći video i naučite koje vježbe treba raditi kako bi se osjećali bolje: