Disautonomija ili autonomna disfunkcija medicinski je pojam koji se koristi za opisivanje stanja koje narušava različite funkcije tijela jer uzrokuje promjene u autonomnom živčanom sustavu. Ovaj sustav sastoji se od mozga i živaca i odgovoran je za nehotične pokrete tijela poput otkucaja srca, kontrolu disanja, funkcioniranje bubrega i širenje zjenica.
Simptomi disautonomije nisu uvijek vidljivi, međutim, mogu se pojaviti znakovi kao što su vrtoglavica, nesvjestica, otežano disanje, pretjerani umor, nesposobnost stajanja, problemi s vidom, vrtoglavica, pa čak i gubitak pamćenja. Dakle, budući da su ovi simptomi zajednički drugim situacijama, mogu se zamijeniti s drugim bolestima.
Ova promjena nema specifičnih uzroka, ali može se dogoditi zbog posljedica bolesti poput dijabetesa, fibromialgije, amiloidoze, porfirije, trauma i ozljeda središnjeg živčanog sustava. Dijagnoza disautonomije postavlja se kliničkim pregledom koji provodi neurolog ili kardiolog i genetskim testovima, jer ne postoji lijek, ali se mogu uvesti terapije i lijekovi za ublažavanje simptoma.
Glavni simptomi
Simptomi disautonomije mogu biti različiti, ovisno o vrsti, razlikuju se od osobe do osobe i nije ih uvijek moguće opaziti. Međutim, kako ova bolest uzrokuje promjene u živčanom sustavu, može dovesti do pojave znakova kao što su:
- Vrtoglavica;
- Nesvjestica;
- Iznenadna daha;
- Slabost mišića;
- Nemogućnost stajanja;
- Mučnina i povračanje;
- Problemi s vidom;
- Gubitak pamćenja;
- Nagle promjene raspoloženja;
- Osjetljivost na svjetlost;
- Palpitacije;
- Poteškoće u izvođenju fizičkih vježbi;
- Pretjerano drhtanje.
Neki se znakovi disautonomije identificiraju samo pomoću određenih uređaja ili testova, što može biti pad tlaka, povećanje ili smanjenje broja otkucaja srca, pad krvnog tlaka, problemi u održavanju tjelesne temperature i smanjenje šećera u krvi.
Dijagnozu ovog stanja može postaviti neurolog ili kardiolog analizom ovih simptoma i komplementarnim testovima, poput genetskih testova koji služe za utvrđivanje promjena u tjelesnim genima.
Moguci uzroci
Disautonomija se može pojaviti u ljudi bilo koje dobi, spola ili rase, ali neke vrste mogu biti češće u žena, poput primjerice sindroma posturalne ortostatske tahikardije. Uzroci ove promjene nisu dobro definirani, ali mogu nastati kao rezultat drugih bolesti poput dijabetesa, amiloidoze, fibromialgije, multiplog mijeloma, porfirije, traume i ozljeda središnjeg živčanog sustava.
Neke situacije također mogu dovesti do pojave disautonomije, poput pretjerane upotrebe alkohola i određenih lijekova, poput antidepresiva, antihipertenziva, antipsihotika ili antineoplastičnih lijekova, ali ti su slučajevi rjeđi. Pogledajte još drugih bolesti koje mogu biti uzrokovane pretjeranom upotrebom alkoholnih pića.
Koje su vrste
Disautonomija je stanje koje uzrokuje promjene u autonomnom živčanom sustavu i može se pojaviti na različite načine, a glavne vrste su:
- Sindrom posturalne ortostatske tahikardije: temelji se na pojavi simptoma kao što su vrtoglavica, pojačani rad srca, jaka otežano disanje i bolovi u prsima, uglavnom pogađa mlađe žene mlađe od 40 godina;
- Neurokardiogena sinkopa: najčešća je vrsta, dovodi do pojave stalnih nesvjestica;
- Obiteljska disautonomija: vrlo je rijetka, pojavljuje se samo kod ljudi koji potječu od Židova Aškenazija;
- Višestruka atrofija sustava: sastoji se od najtežeg tipa, kod kojeg su simptomi slični Parkinsonovoj bolesti i s vremenom se pogoršavaju;
- Autonomna disrefleksija: uglavnom pogađa ljude koji su imali ozljedu leđne moždine.
Druga vrsta disautonomije je autonomna dijabetička neuropatija koja se javlja zbog promjena uzrokovanih dijabetesom i utječe na živce koji kontroliraju srce, što dovodi do pojave problema s regulacijom tjelesne temperature, glukoze u krvi, krvnog tlaka i funkcioniranja mjehura. a može uzrokovati i erektilnu disfunkciju. Otkrijte kako se liječi autonomna neuropatija.
Kako se vrši liječenje
Disautonomija je ozbiljna bolest i nema lijeka, pa se liječenje temelji na potpornim mjerama i za ublažavanje simptoma koji se mogu provesti kroz fizioterapijske seanse za jačanje kretanja tijela, aktivnosti uz logopedsku terapiju, ako osoba imaju poteškoće s gutanjem i terapiju s psihologom koji će pomoći osobi da se nosi s tim stanjem.
U nekim slučajevima, budući da disautonomija uzrokuje gubitak ravnoteže i pad krvnog tlaka, liječnik može preporučiti osobi da pije više od 2 litre vode dnevno, jede dijetu s visokim udjelom soli i koristi lijekove poput fludrokortizona.