Panični sindrom je psihološki poremećaj kod kojeg se javljaju iznenadni i česti napadi krajnjeg straha i straha, uzrokujući simptome poput hladnog znoja i lupanja srca.
Te krize sprječavaju pojedinca u normalnom životu, jer se boji da će se krize vratiti i izbjeći opasne situacije. Primjerice, ako se kriza dogodila u dizalu, uobičajeno je da pacijent ne želi dizalo ponovno koristiti na poslu ili kod kuće.
Glavni simptomi
Trajanje napada paničnog sindroma ovisi o težini, ali obično traje oko 10 minuta i može se dogoditi u bilo kojem trenutku, čak i tijekom spavanja. Ako mislite da možda patite ili ste već patili od napada panike, odaberite svoje simptome:
- 1. Pojačani puls ili lupanje srca Ne Da
- 2. Bolovi u prsima, s osjećajem "stezanja" Ne Da
- 3. Osjećaj otežanog disanja Ne Da
- 4. Osjećaj slabosti ili nesvjestice Ne Da
- 5. Trnci ruku Ne Da
- 6. Osjećaj terora ili neposredne opasnosti Ne Da
- 7. Osjećaj vrućine i hladnog znoja Ne Da
- 8. Strah od umiranja Ne Da
Važno je zapamtiti da neki simptomi mogu potrajati satima da nestanu i da pacijenti s ovim sindromom osjećaju gubitak kontrole nad sobom tijekom napada, živeći s intenzivnim strahom od novih kriza. Uz to, često izbjegavaju odlaziti na mjesta na kojima su u prošlosti imali napad panike. Da biste vidjeli više simptoma koji karakteriziraju krizu, pogledajte: Kako prepoznati paničnu krizu.
Što uzrokuje napad panike
Panični sindrom nema definitivan uzrok, ali čini se da je to nasljedna bolest koja uglavnom pogađa žene i koja se obično javlja u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi.
Uz to, uobičajeno je da neki ljudi u životu dožive napad panike, ali da opet ne iskusi simptome i da ne razvije sindrom.
Kako dijagnosticirati i liječiti
Panični sindrom dijagnosticira psiholog ili psihijatar na temelju procjene prikazanih simptoma, a njegovo liječenje vrši se uz upotrebu antidepresiva koji smanjuju anksioznost, ali koje treba uzimati samo prema liječničkom savjetu.
Osim toga, također je potrebno raditi psihoterapiju kako bi pacijent naučio različite načine kako razmišljati i reagirati u opasnim situacijama, pomažući u smanjenju tjeskobe i straha, sprječavajući novi napad panike.
Važno je zapamtiti da lijek za ovu bolest ovisi o ozbiljnosti i predanosti pacijenta liječenju, s ljudima koji su u mogućnosti lakše izliječiti ili kontrolirati simptome bolesti. Pogledajte kako se prirodno liječi panični sindrom.
Sindrom panike u trudnoći
Zbog hormonalnih promjena i zabrinutosti zbog djeteta, uobičajeno je da se tjeskoba povećava tijekom trudnoće, što može pogodovati nastanku napadaja panike, posebno kod žena koje su prethodno imale krize.
Ako se ne liječi, ova bolest može prouzročiti komplikacije u trudnoći kao što su:
- Povećani rizik od preeklampsije;
- Prerano rođenje;
- Povećan broj carskih rezova;
- Mala težina djeteta pri rođenju;
- Smanjen pokret fetusa.
Liječenje ovog sindroma tijekom trudnoće trebalo bi se temeljiti prije svega na psihoterapiji, jer upotreba lijekova može utjecati na razvoj fetusa. Međutim, u nekim je slučajevima uporaba lijekova doista neophodna, ali to treba činiti u malim dozama i samo pod medicinskim vodstvom. Osim toga, također je važno da žena prati liječenje nakon rođenja djeteta, jer se tijekom ove faze povećavaju šanse za napad panike.
Da biste brže prevladali krizu, pogledajte što učiniti tijekom napada panike.