Hrana najbogatija jodom je ona morskog podrijetla, poput skuše ili dagnji, na primjer. Međutim, postoje i druge namirnice bogate jodom, poput jodirane soli, mlijeka i jaja. Također je važno znati da je sadržaj joda u povrću i voću vrlo nizak.
Jod je važan za proizvodnju hormona štitnjače, koji su važni u smislu rasta i razvoja, kao i za kontrolu nekih metaboličkih procesa u organizmu. Nedostatak joda može uzrokovati bolest poznatu kao gušavost, kao i hormonalni nedostatak, koji u najtežim slučajevima može uzrokovati kretenizam u djeteta. Iz tog je razloga bitno uključiti jod u prehranu.
Funkcija joda
Funkcija joda je regulirati proizvodnju hormona od strane štitnjače. Jod služi za održavanje uravnoteženih metaboličkih procesa rasta i razvoja mozga i živčanog sustava, od 15. tjedna gestacije do 3. godine života.
Uz to, jod je odgovoran za regulaciju različitih metaboličkih procesa, poput proizvodnje energije i potrošnje nakupljenih masnoća u krvi. Stoga se vjeruje da jod može imati antioksidativno djelovanje u tijelu, međutim potrebne su daljnje studije kako bi se potvrdila ova veza.
Popis hrane bogate jodom
Sljedeća tablica prikazuje neke namirnice bogate jodom, od kojih su glavne:
| Životinjska hrana | Težina (g) | Jod po porciji |
| Skuša | 150 | 255 ug |
| Dagnja | 150 | 180 µg |
| Bakalar | 150 | 165 ug |
| Losos | 150 | 107 ug |
| Merluza | 150 | 100 µg |
| mlijeko | 560 | 86 ug |
| Kukolj | 50 | 80 µg |
| Oslić | 75 | 75 ug |
| Srdele u umaku od rajčice | 100 | 64 ug |
| Škampi | 150 | 62 ug |
| Haringa | 150 | 48 µg |
| Pivo | 560 | 45 µg |
| Jaje | 70 | 37 ug |
| Pastrva | 150 | 2 ug |
| Jetra | 150 | 22 µg |
| Slanina | 150 | 18 µg |
| Sir | 40 | 18 µg |
| Tuna | 150 | 21 ug |
| Bubreg | 150 | 42 µg |
| Jedini | 100 | 30 µg |
| Hrana na biljnoj bazi | Težina ili mjera (g) | Jod po porciji |
| Wakame | 100 | 4200 µg |
| Kombu | 1 go 1 list | 2984 ug |
| Niti ja | 1 go 1 list | 30 µg |
| Kuhani široki grah ( Phaseolus lunatus ) | 1 šalica | 16 ug |
| Obrezati | 5 jedinica | 13 µg |
| Banana | 150 g | 3 ug |
| Jodirana sol | 5 g | 284 ug |
Neke namirnice poput mrkve, cvjetače, kukuruza, manioke i izbojaka bambusa smanjuju apsorpciju joda u tijelu, pa u slučaju guše ili slabog unosa joda, tu hranu treba izbjegavati.
Uz to, postoje i neki dodaci prehrani poput spiruline koji mogu utjecati na štitnjaču, pa ako osoba ima bolest povezanu sa štitnjačom, preporuča se potražiti savjet liječnika ili nutricionista prije uzimanja bilo koje vrste dodataka.
Dnevna preporuka joda
Sljedeća tablica prikazuje dnevne preporuke za jod u različitim fazama života:
| Dob | Preporuka |
| Do 1 godine | 90 µg / dan ili 15 µg / kg / dan |
| Od 1 do 6 godina | 90 µg / dan ili 6 µg / kg / dan |
| Od 7 do 12 godina | 120 µg / dan ili 4 µg / kg / dan |
| 13 do 18 godina | 150 µg / dan ili 2 µg / kg / dan |
| Iznad 19 godina | 100 do 150 µg / dan ili 0,8 do 1,22 µg / kg / dan |
| Trudnoća | 200 do 250 µg / dan |
Nedostatak joda
Nedostatak joda u tijelu može uzrokovati gušu, u kojoj dolazi do povećanja veličine štitnjače, jer je žlijezda prisiljena raditi više kako bi uhvatila jod i sintetizirala hormone štitnjače. Ova situacija može uzrokovati poteškoće u gutanju, pojavu kvrga na vratu, otežano disanje i nelagodu.
Osim toga, jod fata također može uzrokovati poremećaje u radu štitnjače, što može rezultirati hipertireozom ili hipotireozom, stanjima u kojima je hormonska proizvodnja promijenjena.
U slučaju djece, nedostatak joda može uzrokovati gušu, kognitivne poteškoće, hipotireozu ili kretenizam, jer neurološki i moždani razvoj mogu biti ozbiljno pogođeni.
Višak joda
Pretjerana konzumacija joda može uzrokovati proljev, bolove u trbuhu, mučninu, povraćanje, tahikardiju, plavkaste usne i vrhove prstiju.