FAN ispit: što je to, čemu služi, kako razumjeti rezultat

ANA test vrsta je testa koja se široko koristi za pomoć u dijagnozi autoimunih bolesti, posebno sistemskog eritematoznog lupusa (SLE). Stoga ovaj test želi otkriti prisutnost autoantitijela u krvi, koja su antitijela koja proizvodi tijelo i koja napadaju same stanice i tkiva.

Ovaj se test temelji na fluorescentnom uzorku antitijela, omogućavajući ga pregledavanje pod mikroskopom i pomoć u dijagnozi različitih bolesti. Iako je normalno imati nizak rezultat ANA testa, kada je taj broj vrlo visok, to može značiti da postoji autoimuna bolest koju treba što prije prepoznati i liječiti kako bi se ublažili simptomi.

FAN ispit: što je to, čemu služi, kako razumjeti rezultat

Čemu služi

Ovaj FAN ispit može vam pomoći u dijagnosticiranju autoimunih bolesti kao što su:

  • Lupus , koja je autoimuna bolest koju karakterizira napuhavanje zglobova, kože, očiju i bubrega, na primjer;
  • Reumatoidni artritis , u kojem postoji bol, crvenilo i oticanje zglobova. Evo kako prepoznati reumatoidni artritis;
  • Juvenilni idiopatski artritis , kod kojeg postoji upala jednog ili više zglobova u djece;
  • Autoimuni hepatitis , kod kojeg prisutnost autoantitijela uzrokuje upalu u jetri. Poznavati glavne simptome autoimunog hepatitisa;
  • Sklerodermija , koja je autoimuna bolest koju karakterizira povećana proizvodnja kolagena, što uzrokuje otvrdnjavanje kože i zglobova;
  • Dermatomiozitis , koja je upalna bolest koju karakteriziraju slabost mišića i dermatološke lezije. Saznajte više o dermatomiozitisu;
  • Sjögrenov sindrom , koji je karakteriziran upalom različitih žlijezda u tijelu, što rezultira suhoćom očiju i usta, na primjer. Evo kako prepoznati simptome Sjogrenovog sindroma.

Općenito, liječnik može biti sumnjičav prema tim bolestima ako osoba ima simptome kojima dugo treba da nestanu, poput crvenih mrlja na tijelu, oteklina, stalnih bolova u zglobovima, pretjeranog umora ili blage temperature, na primjer.

Kako se radi ispit

Ovaj je test vrlo jednostavan, jer zahtijeva samo malu količinu krvi od strane obučenog stručnjaka, koji se šalje u laboratorij na analizu.

Uzimanje krvi obično se vrši u bolnici, ali može se i u specijaliziranim klinikama, kako za odrasle tako i za djecu. U slučaju beba, sakupljanje se obično vrši malim ubodom na stopalu, bez potrebe za iglom.

U laboratoriju se pregled vrši dodavanjem fluorescentne boje označene antitijelima koja će se identificirati u uzorku. Zatim se krv s označenom bojom stavlja u posudu koja sadrži kulturu ljudskih stanica poznatih kao Hep-2 stanice, što omogućuje jasnu vizualizaciju različitih staničnih struktura i faza staničnog ciklusa. Stoga je moguće postaviti dijagnozu, budući da se postavlja na osnovu fluorescentnog uzorka koji se promatra kroz mikroskop.

Koja je priprema neophodna

Ne postoji posebna vrsta pripreme za FAN ispit, preporuča se samo obavijestiti liječnika o lijekovima koji se koriste i mogućim zdravstvenim problemima.

Što znače rezultati

U zdravih ljudi ANA test je obično negativan ili nereaktivan, s vrijednostima poput 1/40, 1/80 ili 1/160. Međutim, to ne znači da kad god je negativan ne postoji autoimuna bolest. Stoga, čak i ako je negativan, a u skladu s prikazanim simptomima, liječnik može naložiti i druge pretrage kako bi potvrdio da nije autoimuna bolest.

Kad je rezultat pozitivan, ili reagens, to obično predstavlja vrijednosti 1/320, 1/640 ili 1/1280. Uz to, postoji i obrazac pozitivnosti koji se temelji na fluorescenciji viđenoj pod mikroskopom, što pomaže u boljem razlikovanju vrste bolesti i koji može uključivati:

  • Homogeni nuklearni : može ukazivati ​​na prisutnost lupusa, reumatoidnog artritisa ili juvenilnog idiopatskog artritisa, ovisno o utvrđenom antitijelu. Ako se utvrdi prisutnost anti-DNA, anti-kromatina i anti-histonskih antitijela, to ukazuje na lupus;
  • Centromer s nuklearnim točkama : obično je indikator sklerodermije;
  • Fino pjegavi nuklear : obično ukazuje na Sjogrenov sindrom ili lupus, ovisno o utvrđenom antitijelu;
  • Nuklearne pjegave guste : lupus, reumatoidni artritis ili sistemska skleroza prema utvrđenim protutijelima;
  • Citoplazmična sitna točka : može biti polimiozitis ili dermatomiozitis;
  • Kontinuirana nuklearna membrana : može ukazivati ​​na autoimuni hepatitis ili lupus;
  • Točkasta jezgra : obično znak sistemske skleroze.

Te bi rezultate uvijek trebao protumačiti i procijeniti liječnik te je u gotovo svim slučajevima potrebno napraviti više testova prije potvrde dijagnoze.