Pregled oka je test koji služi za procjenu očiju, kapaka i suznih kanala kako bi se istražile očne bolesti, na primjer, glaukom ili mrena.
Općenito se na oftalmološkom pregledu radi test oštrine vida, međutim mogu se obaviti i drugi specifičniji pregledi, poput procjene pokreta oka ili očnog pritiska, koji obično uključuju upotrebu određenih strojeva ili instrumenata, a koji ne uzrokuju bol i ne zahtijevaju bilo kakva priprema prije obavljanja ispita.
angiografija TonometrijaČemu služi ispit
Kompletni pregled oka uključuje nekoliko testova, a oftalmolog koristi razne instrumente i svjetla za procjenu zdravlja očiju pojedinca.
Općenito, pregled oštrine vida jedna je od najpoznatijih sastavnica očnog pregleda, jer se u nekoliko slučajeva, čak i na natjecanjima, radi, primjerice, radi ili vozi, a služi za procjenu vidskog potencijala osobe obavlja se postavljanjem znaka sa slovima različitih veličina ili simbola ispred pojedinca i pacijent ih pokušava pročitati.
Međutim, cjeloviti pregled oka mora uključivati i druge testove, kao što su:
- Ispitivanje pokreta oka: služi za procjenu jesu li oči poravnate, a liječnik može zatražiti od pacijenta da gleda u različitim smjerovima ili usmjeri predmet, poput olovke, i promatra pokrete oka;
- Fundoskopija: koristi se za dijagnosticiranje promjena na mrežnici ili očnom živcu. Liječnik koristi pomoćnu leću za pregled pacijenta;
- Tonometrija: služi za mjerenje tlaka u oku, kroz plavo svjetlo koje se projicira na oko pojedinca i kroz kontakt s mjernim uređajem ili uređajem za puhanje;
- Procjena suznih putova: Liječnik analizira količinu suze, njezinu postojanost u oku, njezinu proizvodnju i uklanjanje kroz kapi za oči i materijale.
Uz ove testove, oftalmolog može savjetovati osobu da napravi i druge specifičnije pretrage kao što su računalna keratoskopija, krivulja dnevne napetosti, preslikavanje mrežnice, pahimetrija i vizualna kamimetrija, ovisno o sumnjama koje se pojave tijekom pregleda oka.
Kada polagati ispit
Pregled oka varira ovisno o dobi osobe i prisutnosti ili odsutnosti problema s vidom, a ljudi koji imaju problema s vidom trebaju se barem jednom godišnje obratiti oftalmologu i, u slučaju bilo kakve promjene vida, poput na primjer, bolovi u očima ili zamagljen vid trebaju potražiti liječnički savjet što je prije moguće.
Međutim, svi bi trebali imati rutinske preglede oka i liječnika:
- Pri rođenju: trebali biste napraviti očni test u rodilištu ili u oftalmološkom uredu
- U dobi od 5 godina: prije polaska u školu neophodno je položiti ispit za dijagnosticiranje problema s vidom, poput kratkovidnosti, što može ometati proces učenja, a u tom razdoblju morate ponavljati ispit svake godine;
- Između 20 i 40 godina: za to vrijeme najmanje dva puta treba pokušati otići oftalmologu;
- Između 40. i 65. godine: vid treba procjenjivati svake 1-2 godine, jer je vjerojatnije da će se vid umoriti;
- Nakon 65 godina: važno je svake godine procijeniti oči.
Uz to, liječnik može preporučiti češće i specifičnije pretrage ako osoba ima dijabetes, visoki krvni tlak, glaukom ili ima vizualno zahtjevan posao, poput rada s malim dijelovima ili na računalu.