Glavne zdravstvene dobrobiti tjelesne aktivnosti

Redovita tjelesna aktivnost u stanju je poboljšati cirkulaciju krvi, ojačati imunološki sustav, pomoći vam u mršavljenju, smanjiti rizik od srčanih bolesti i ojačati kosti, na primjer. Te se prednosti mogu postići za otprilike 1 mjesec nakon početka redovite tjelesne aktivnosti, poput hodanja, skakanja užeta, trčanja, plesanja ili treninga s utezima.

Uz to, vježbanje tjelesne aktivnosti nakon učenja izvrsna je strategija za učvršćivanje učenja zbog povećane cerebralne cirkulacije krvi i povećanih kateholamina koji su neophodni za pamćenje.

Oni koji imaju višak kilograma trebali bi vježbati najmanje 5 puta tjedno, po 90 minuta, kako bi sagorjeli masnoće. Starije osobe također mogu vježbati, a najprikladnije su one koje su u skladu s funkcionalnošću tijela. U slučaju bolova u zglobovima prednost treba dati vježbama u vodi, poput plivanja ili vodene aerobike, na primjer. Pogledajte jeste li u idealnoj težini za vježbanje:

Slika koja označava da se stranica učitava

Blagodati tjelesne aktivnosti

Redovito bavljenje tjelesnom aktivnošću važno je za poboljšanje kvalitete života i spremnosti za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, stoga je važno da ljudi svih dobnih skupina vježbaju. Glavne blagodati tjelesne aktivnosti su:

  • Boriti se s prekomjernom težinom;
  • Poboljšati samopoštovanje i promovirati osjećaj dobrobiti;
  • Smanjiti depresiju;
  • Poboljšati školski uspjeh u slučaju djece i adolescenata;
  • Smanjiti stres i umor;
  • Povećava raspoloženje;
  • Promiče jačanje imunološkog sustava;
  • Poboljšava mišićnu snagu i izdržljivost;
  • Jača kosti i zglobove;
  • Poboljšati držanje tijela;
  • Smanjuje bol;
  • Smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti;
  • Poboljšati izgled kože.

Redovita tjelesna aktivnost preporučuje se osobama svih dobnih skupina. Međutim, djeca mlađa od 12 godina trebala bi radije vježbati sportove poput plesa, nogometa ili karatea, na primjer, jer su to vježbe koje se mogu izvoditi 1 ili 2 puta tjedno i prikladnije su za ovu dobnu skupinu.

Odrasli i starije osobe trebali bi biti svjesni svoje težine, jer kada su ispod idealne težine, ne bi trebali redovito vježbati kako bi izbjegli prevelik utrošak kalorija.

Važno je da se prije početka vježbanja izvrše pregledi kako bi se provjerilo opće zdravstveno stanje osobe te je, na primjer, moguće naznačiti najbolju vrstu vježbanja i naznačeni intenzitet. Uz to, važno je da osobu prati obučeni stručnjak kako bi se smanjio rizik od ozljeda.

Da biste imali sve blagodati, važno je da tjelesnu aktivnost prati zdrava i uravnotežena prehrana. U videu ispod pogledajte što jesti prije i poslije vježbanja:

Kako započeti vježbanje

Prije početka vježbanja važno je obaviti liječničke preglede kako bi se provjerili zglobovi i srčano funkcioniranje, posebno ako osoba sjedi. Na taj način liječnik može naznačiti postoji li neka vježba koja nije naznačena, idealan intenzitet vježbanja i potrebu osobe da je prati, na primjer, učitelj teretane ili fizioterapeut.

Početak bavljenja tjelesnom aktivnošću može biti prilično težak za ljude koji na to nisu navikli, pa se preporučuje da se u početku izvode lakše vježbe i, po mogućnosti, vani, poput šetnje, na primjer. Idealno bi bilo da se vježbe izvode 3 do 5 puta tjedno, ali možete početi polako, radeći samo 2 dana u tjednu, od 30 do 60 minuta. Od drugog tjedna možete povećati učestalost na 3 ili 4 dana, ovisno o raspoloživosti vremena.

Kada tjelesna aktivnost nije naznačena

Vježbanje tjelesne aktivnosti preporučuje se osobama svih dobnih skupina, međutim osobe koje imaju hipertenziju ili trudnice s preeklampsijom, na primjer, mora biti u pratnji stručnjaka za tjelesni odgoj kako bi se izbjegle komplikacije. Stoga je važno da se testovi provedu prije početka vježbanja, posebno testovi koji procjenjuju zdravlje srca. Znajte glavne ispite za srce.

Na primjer, osobe s hipertenzijom imaju povećani rizik od promjena brzine otkucaja srca tijekom intenzivnih tjelesnih aktivnosti, što favorizira infarkt i moždani udar. Većinu vremena osobama s hipertenzijom nije nužno potrebno profesionalno praćenje tijekom vježbi, ali moraju kontrolirati pritisak i izbjegavati vrlo intenzivne aktivnosti dok ih liječnik ne preporuči, dajući prednost lakšim do umjerenim aktivnostima.

Trudnice koje nemaju kontrolu nad pritiskom mogu razviti preeklampsiju i ne preporučuje se opsežna tjelesna aktivnost jer može rezultirati preuranjenim porođajem i posljedicama za novorođenče. Stoga je važno da ženu prati opstetričar i izvodi vježbe prema svojoj orijentaciji. Shvatite što je preeklampsija i kako je prepoznati.

Stoga je važno biti svjestan nekih situacija tijekom vježbanja, poput bolova u prsima, abnormalnog daha, vrtoglavice i lupanja srca. Preporuča se zaustaviti aktivnost i potražiti vodstvo kardiologa.