Granični sindrom: što je to i kako ga prepoznati (uz test)

Granični sindrom, koji se naziva i granični poremećaj ličnosti, karakteriziraju nagle promjene raspoloženja, strah od napuštanja prijatelja i impulzivno ponašanje, na primjer nekontrolirano trošenje novca ili prejedanje.

Općenito, ljudi s graničnim sindromom imaju trenutke kada su stabilni, koji se izmjenjuju s psihotičnim napadima, koji pokazuju nekontrolirano ponašanje. Ti se simptomi počinju očitovati u adolescenciji, a učestali su u ranoj odrasloj dobi.

Ovaj se sindrom ponekad miješa s bolestima kao što su shizofrenija ili bipolarni poremećaj, ali trajanje i intenzitet osjećaja su različiti, a bitno je da ih psihijatar procijeni kako bi znao točnu dijagnozu i započeo odgovarajuće liječenje.

Granični sindrom: što je to i kako ga prepoznati (uz test)

Karakteristike graničnog sindroma

Najčešća obilježja ljudi koji imaju granični sindrom su:

  • Promjene u raspoloženju tijekom dana , koje se razlikuju između trenutaka euforije i duboke tuge;
  • Osjećaj bijesa , očaja i panike;
  • Razdražljivost i anksioznost koje mogu izazvati agresiju;
  • Poteškoće u kontroli osjećaja , u rasponu od krajnje tuge do euforičnih epizoda;
  • Strah od napuštanja prijatelja i obitelji;
  • Nestabilnost u vezama , koja može uzrokovati distancu;
  • Impulsivnost i ovisnost o igrama, nekontrolirano trošenje novca, prejedanje, upotreba supstanci i, u nekim slučajevima, nepridržavanje pravila ili zakona;
  • Nisko samopoštovanje ;
  • Nesigurnost  u sebe i u druge;
  • Poteškoće u prihvaćanju kritika ;
  • Osjećaj usamljenosti i unutarnje praznine.

Ljudi s ovim poremećajem boje se da će im emocije izmaknuti kontroli, pokazujući tendenciju da postanu iracionalni u situacijama većeg stresa i stvarajući veliku ovisnost o drugima da budu stabilni.

U nekim ozbiljnijim slučajevima može se dogoditi samoosakaćivanje, pa čak i samoubojstvo, zbog ogromnog osjećaja unutarnje slabosti. Više detalja o simptomima potražite na: Saznajte je li riječ o graničnom sindromu.

Kako se postavlja dijagnoza

Dijagnoza ovog poremećaja postavlja se opisivanjem ponašanja koje je pacijent prijavio, a promatrao psiholog ili psihijatar.

Uz to, važno je imati fiziološke testove, poput krvne slike i serologije, kako bi se izuzele druge bolesti, jer su njihove karakteristike slične drugim bolestima, poput depresije ili šizofrenije, na primjer.

Isprobajte test da vidite imate li ovaj sindrom:

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • 5
  • 6
  • 7
  • 8
  • 9
  • 10
  • 11
  • 12

Znajte svoj rizik od razvoja granične granice

Započinjući test Ilustrativna slika upitnikaIlustrativna slika broja, gotovo se uvijek osjećam "prazno".
  • potpuno se slažem
  • slažem se
  • Niti se slažem niti ne slažem
  • ne slažem se
  • Potpuno se ne slažem
Ilustrativna slika broja Često radim jednu od sljedećih aktivnosti: vozim opasno, imam nesiguran seks, zlostavljam alkohol ili se drogiram.
  • potpuno se slažem
  • slažem se
  • Niti se slažem niti ne slažem
  • ne slažem se
  • Potpuno se ne slažem
Ilustrativna slika broja Ponekad, kad sam pod stresom - pogotovo kad me netko napusti - postanem jako paranoičan (o).
  • potpuno se slažem
  • slažem se
  • Niti se slažem niti ne slažem
  • ne slažem se
  • Potpuno se ne slažem
Ilustrativna slika broja Često očekujem previše od ljudi.
  • potpuno se slažem
  • slažem se
  • Niti se slažem niti ne slažem
  • ne slažem se
  • Potpuno se ne slažem
Ilustrativna slika broja Ponekad se naljutim, izuzetno sarkastična i ogorčena i osjećam da teško kontroliram ovu ljutnju.
  • potpuno se slažem
  • slažem se
  • Niti se slažem niti ne slažem
  • ne slažem se
  • Potpuno se ne slažem
Ilustrativna slika broja Imam samoozljeđivanje, samoozljeđivanje ili samoubilačke misli koje prijete mom životu.
  • potpuno se slažem
  • slažem se
  • Niti se slažem niti ne slažem
  • ne slažem se
  • Potpuno se ne slažem
Ilustrativna slika broja Moji se ciljevi mogu promijeniti u bilo kojem trenutku, a također i način na koji vidim sebe i druge.
  • potpuno se slažem
  • slažem se
  • Niti se slažem niti ne slažem
  • ne slažem se
  • Potpuno se ne slažem
Ilustrativna slika broja Bojim se da će me drugi napustiti ili napustiti, pa podilazim naporima da to napuštanje izbjegnem.
  • potpuno se slažem
  • slažem se
  • Niti se slažem niti ne slažem
  • ne slažem se
  • Potpuno se ne slažem
Ilustrativna slika broja Moje raspoloženje se potpuno mijenja iz jednog sata u drugi.
  • potpuno se slažem
  • slažem se
  • Niti se slažem niti ne slažem
  • ne slažem se
  • Potpuno se ne slažem
Ilustrativna slika broja Moje se stajalište o drugima, posebno onima koji su mi važni, može promijeniti u bilo kojem trenutku.
  • potpuno se slažem
  • slažem se
  • Niti se slažem niti ne slažem
  • ne slažem se
  • Potpuno se ne slažem
Ilustrativna slika broja Rekao bih da je većina mojih ljubavnih veza bila vrlo intenzivna, ali ne baš stabilna.
  • potpuno se slažem
  • slažem se
  • Niti se slažem niti ne slažem
  • ne slažem se
  • Potpuno se ne slažem
Ilustrativna slika broja Trenutno imam problema u životu zbog kojih ne mogu ići u školu, raditi ili biti s prijateljima.
  • potpuno se slažem
  • slažem se
  • Niti se slažem niti ne slažem
  • ne slažem se
  • Potpuno se ne slažem

Uzroci i posljedice graničnog sindroma

Granični poremećaj osobnosti može se javiti zbog genetske predispozicije, kada barem jedan bliski rođak ima ovaj poremećaj ili promjene u mozgu, posebno u područjima mozga odgovornim za kontrolu impulsa i osjećaja. Međutim, snažna emocionalna iskustva kao dijete, poput suočavanja s bolešću ili smrću te situacije seksualnog zlostavljanja ili zanemarivanja mogu dovesti do razvoja ovog sindroma.

Granični sindrom može dovesti do gubitka obiteljskih i prijateljskih veza, što stvara usamljenost, uz financijske poteškoće i zadržavanje posla. Svi ovi čimbenici povezani s promjenama raspoloženja mogu dovesti do pokušaja samoubojstva.

Liječenje graničnog sindroma

Liječenje Graničnog sindroma provodi se uz upotrebu antidepresiva, stabilizatora raspoloženja i sredstava za smirenje koje je naznačio psihijatar.

Uz liječenje lijekovima, potrebno je održavati psihološki nadzor radi provođenja psihoterapije i pomoći osobi da kontrolira svoje negativne emocije, poput znanja kako se suočiti s trenucima većeg stresa.

Ovisno o znakovima i simptomima koje osoba predstavlja, terapeut može utvrditi vrstu terapije koja će se koristiti u liječenju, a to može biti dijalektika u ponašanju, koja se obično koristi kod onih koji su pokušali samoubojstvo, kognitivno ponašanje, obiteljsku ili individualnu psihoterapiju. Terapija može trajati od mjeseci do godina, ovisno o pacijentu. Znajte neke tehnike koje vam mogu pomoći u: 4 koraka za kontrolu negativnih emocija.

Ovaj je postupak neophodan da bi pacijent ostao pod nadzorom, ali zahtijeva strpljenje i snagu volje pojedinca.